Anti Bot

Anti botova svrh rasa

Poslednji komentari

  • Promena Statuta Muzeja zbog promene direktora?

    Laki, mislis li da je ova Marija Magdalena (kad neko umisli da je biblijska licnost, obicno zavrsi u adekvatnoj ustanovi) zaista bas ta na koju insinuiras? Ta je bas zavrsila veoma visoke i priznate skole, isto kao i ona njena pajtosica za koju bi da namesti ovo radno mesto.

  • Opravdanje uvek postoji, a da li je uvek opravdano?

    Veoma je zaninljivo to sto se ovde komentarisu dva, po svemu sudeci veoma kvalitetna programa, a da ni jedan od njih nije najavljen na ovom portalu!

  • Zašto su građani plaćali parking?

    Kolinda, ovaj tekst nema nikakve veze sa mesečnom parking kartom. I apsolutno je tacno.

  • Na stazi "Crni vrh" juče 350 skijaša

    Pa dobro ljudi, lepo je to sto ste ispravili grešku, ali mogli ste bar da ostavite komentar koji je na tu gresku ukazao. I da se zahvalite. Bilo bi korektno. Ovako pokazujete da nema razlike izmedju vas i onih sto skrivaju put u Francusku.

  • Dragan Jeremić o prioritetima i investicijama u ovoj godini

    MIC u Sloveniji nije Međuregionalni INFORMACIONI centar vec je to Međuregionalni OBRAZOVNI (IZOBREŽOVALNI) centar.

  • Odluka je privremena kako bi se uveo red, a ne represivna

    A zasto bi gradjani koji zive u centru, i kojima smeta buka, trebali da se izoluju, ili da se iseljavaju iz svojih stanova? Zar nije pametnije da ugostitetljski objekti koji su u centru rade do 24h i da muziku emituju do 23h, a da oni kojima to neodgovara presele svoju lokaciju van centra, na lokacije gde u blizini nema stambenih objekata, i da nove lokale dobro zvucno izoluju? Mnogo je jednostavnije preseliti nekoliko takvih ugostiteljskih objekata nego stotine i stotine gradjana.

  • Odluka je privremena kako bi se uveo red, a ne represivna

    Pardon, pobeze... evo je http://www.paragraf.rs/propisi/odluka_o_radnom_vremenu_ugostiteljskih_objekata_na_teritoriji_grada_beograda.html

  • Odluka je privremena kako bi se uveo red, a ne represivna

    @Vkada Panic Navedeni su delovi iz vazece uredbe. Usvojene pre dve godine, a izmenjene pre dva meseca, posle onih guzvi vezanih za Cetinjsku. Evo i cele Uredbe ODLUKA O RADNOM VREMENU UGOSTITELJSKIH OBJEKATA NA TERITORIJI GRADA BEOGRADA

  • Odluka je privremena kako bi se uveo red, a ne represivna

    ODLUKA O RADNOM VREMENU UGOSTITELJSKIH OBJEKATA NA TERITORIJI GRADA BEOGRADA Član 8 Ugostiteljskim objektima za pružanje usluge ishrane i pića, osim objektima brze hrane, koji se nalaze u stambenim zgradama, utvrđuje se maksimalno radno vreme i to tako što mogu početi sa radom najranije od 06,00 sati i mogu raditi najduže do 24,00 sata, radnim danima i nedeljom a petkom i subotom od 06,00 sati do 01,00 sat posle ponoći. Ugostiteljski objekti iz stava 1. ovog člana, koji se nalaze u stambenim zgradama, mogu emitovati muziku ili priređivati muzički program i to najduže do 23,00 sata, a petkom i subotom do 24,00 sata. Član 8a Ugostiteljskim objektima za pružanje usluge ishrane i pića, koji se nalaze u ulicama Cetinjskoj, Zetskoj i Skadarskoj, a nalaze se do 150 m vazdušnom linijom od najbliže stambene, stambeno poslovne zgrade utvrđuje se maksimalno radno vreme i to tako što mogu početi sa radom najranije od 6.00 sati i mogu raditi najduže do 24.00 sata, a petkom i subotom od 06.00 sati do 1.00 sat posle ponoći. Ugostiteljski objekti iz stava 1. ovog člana, mogu emitovati muziku ili priređivati muzički program i to najduže do 23.00 sata, a petkom i subotom do 24.00 sata.

  • Odluka je privremena kako bi se uveo red, a ne represivna

    @Ime Prezime Bas tako. Samo, kao sto memozemo ducan na cosku proglasuti za hipermarket, tako ni svaki ugostiteljski objekat nije nocni klub. U Valjevu fakticki ne postoji ni jedan jedini pravi nocni klub: udaljen od stambenog dela grada, adekvatno zvucno izolovan, registrovan kao takav, i kao takav da placa dodatne dazbine... Kod nas postoje kafici, picerije, restorani, kafane i kafancine... A njihovi vlasnici, kao i posetioci, bi hreli da budu tretirani kao noni klubovi.

  • Odluka je privremena kako bi se uveo red, a ne represivna

    NOVI SAD Po gradskoj odluci od pre nesto vise od pola godine, svi kafici VIKENDOM rade samo do ponoci (http://www.021.rs/story/Novi-Sad/Vesti/134135/Od-nedelje-se-kafici-vikendom-zatvaraju-u-ponoc.html) PRAG Restaurants and Cafes: are generally open from 11:00am – 23:00pm/24:00pm. Pubs / Beer Halls: most pubs open before lunch and close at around 10:00pm or 11:00pm. (http://www.prague-guide.co.uk/business-hours-in-prague/) MINHEN Café-Bistro Dallmayr: Opening Hours: Monday - Saturday 09:30 am - 07:00 pm Trachtenvogl: Monday - Sunday: 09:00 am - 10:00 pm Ratskeller München: Monday - Saturday 09:30 am - 07:00 pm: 10:00 am - 00:00 Woerner's: Opening Hours: Monday - Friday: 07:00 am - 08:30 pm, Saturday: 08:00 am - 08:30 pm Sunday/Holidays: 09:00 am - 07:00 pm Café Rischart: Opening Hours: Monday - Friday: 06:30 am - 08:00 pm, Saturday: 07:00 am - 08:00 pm, Sunday/Holidays: 08:00 am - 07:00 pm Hard Rock Cafe Munich: Restaurant Hours: Sun - Thur 12:00PM - 11:00PM, Fri - Sat 12:00PM - 12:00AM; Bar Hours:Mon - Thur 12:00PM - 12:00AM, Fri - Sat 12:00PM - 2:00AM Sun 09:30AM - 12:00AM Cafe Glockenspiel: 09:00 - 00:00 The Grill Restaurant - im Künstlerhaus: Opening Hours: Monday - Thursday: 06:00 pm - 00:00; Friday, Saturday: 06:00 pm - 01:00 am Hofbräuhaus München: 09:00 am - 11:30 pm LJUBLJANA Bazilika Café, 07.00–18.00 Bazilika Bistro: 07.00–23.00 Cacao, 08.00–00.00 Zvezda: 07.00–23.00 Cafetino: 07.30–22.00 VELENJE Stiskarna 2nd: 06:00 – 20:00 Renome: 09:00 – 21:00 Positano: 09:00 – 21:00 La Donna: 07:00 – 22:00 Lucifer: 07:00 – 23:00 Karaka Bar: 09:00 – 00:00 Beach Bar – Jezero: 12:00 – 02:00 BUDIMPESTA Café Gerbeaud 09.00–21.00 Firkász Kávéház Étterem: 11.00–23.00 New York Kávéház: 08.00–00.00 CIRIH Cafe Schober: 08:00 - 23:00 Laufen Castle Restaurant: April to October: Daily 11.30am – 11.30pm; November to March: Wednesday to Saturday 11.30am – 11.30pm; Sunday 11.30am – 6.00pm Pizzeria Atrio: 6.30am - 12.00am BRISEL Arion Cafe: Rue Dejoncker 54; 11.00–23.00 Le Café de Bruxelles: Grand Place 12A: 11.00–23.30

  • Oni su profesionalna scena Valjeva

    Pa sad, što jes, jes. Ovi argumenti su već neoborivi.

  • Oni su profesionalna scena Valjeva

    Postovani Pristalico rezima, zanimljivo je to sto pisete, ali se pribojavam da je pausalno, napamet izneto i potpuno netacno. Mozete li da navedete konkretno koja istrazivanja su utvrdila to sto pisete: "Brojka zaposlenih u kulturnim institucijama, uključujući tu i pozorišta tamo gde ih ima, približno je ista u gradovima s pozorištem kao i u Valjevu bez pozorišta....." Ko je i kada obavio ta istrazivanja? Gde su i kada objavljena? Gde su konkretno objavljena? Gde i kako mogu da se nadju? Dok pribavite te podatke ja bih izneo cinjenice koje ukazuju na sasvim suprotno stanje. Istrazivanja: Lokalnih kulturnih politika, koja je 2009. godine obavio Zavod za proucavanje kulturnog razvitka, koja su publikovana u dvotomnoj publikaciji "Kulturne politike gradova Srbije", objavljenoj 2010, a koja mogu da se pronadju na sajtu pomenutog Zavoda, i to na strani http://zaprokul.org.rs/lokalne-kulturne-politike/ ukazuju da su budzetska izdvajanja za kulturu gradova koja imaju pozoriste daleko veća od budzetskih izdvajanja za kulturu gradova koji ga nemaju. Shodno tome, Valjevo je tada za kulturi izdvajalo znatno manje od vecinie drugih gradova u Srbiji, i to ne samo onih koja imaju, vec i od onih koja nemaju pozoriste. Navedena istrazivanja su konkretno ukazala na sledece stanje (vazi za period 2006 -2009, a mozemo pretpostaviti da se u proseku stanje nije mnogo promenilo): "У периоду 2006-09. буџет за културу у просечном граду у Србији, у конкуренцији 21 града (без Београда и Новог Сада), износио је 148.133.290 динара што представља 6,8% укупног градског буџета, односно 1.276 динара по глави становника. У истом периоду просечан буџет за културу у Ваљеву износио је 75.216.000 динара односно 5,2% укупног буџета, односно 777 динара по глави становника. Наведене чињенице указује да је буџетско финансирање културе у Ваљево по свим критеријумима знатно испод просека градова у Србији. У делатностима културе стручни кадрови представљају носећи ресурс свих активности. Што се тиче кадровске структуре, у градовима (без Београда и Новог Сада) просечан број запослених у култури је 159, односно један запослени на 730 грађана; за њихове зараде се издваја 62% буџета за културу. Са друге стране, у Ваљеву у култури ради знатно мање запослених него што је просек у Србији - 94 (мање имају само Нови Пазар – 67, и Лозница – 51), односно један на 1.029 грађана, а за њихове зараде се, као и у просечном моделу, издваја 62% буџета за културу, што је у у складу са просеком градова Србије. Међутим, ако се има у виду да Ваљево знатно мање издваја за културу од града из просечног модела, значи да је укупна маса издвојена за зараде знатно мања, што је и очекивано, имајући у виду знатно мањи број запослених."