Divčibare (foto: Kolubarske.rs)
Divčibare (foto: Kolubarske.rs)
24.12.2021, 07:51

Grupa građana smatra da novi plan za Divčibare ne treba usvojiti

č: | fb:

Primedbe i komentare na Nacrt izmena i dopuna plana generalne regulacije za turistički centar Divčibare uputila je Gradskoj upravi i neformalana grupa građana, njih 263, uživalaca, poštovalaca Divčibara i Maljena, različitih starosnih grupa, bez ikakvih finansija, različitih profila obrazovanja.

  

Primedbe i komentare na Nacrt izmena i dopuna plana generalne regulacije (PGR) za turistički centar Divčibare-treća izmena, koje je neformalna grupa građana dostavila Gradskoj upravi, za vreme trajanja javnog uvida, prenosimo u celini.

 

REZIME PRIMEDBI GRUPE GRAĐANA 

 

1. Primedbe na primenu polaznih osnova i ciljeve izrade Izmene i dopune PGR-a

 

Primena PGR za Divčibare, kao i predložene izmene ne uzimaju u obzir malu, ograničenu površinu Divčibara i ograničene resurse, niti već ugroženu životnu sredinu, a interes privrednih subjekata i drugih korisnika prostora predstavljaju održivijim nego što jeste.

 

U ciljevima izrade Izmene i dopune PGR-e ne postoji ni deklarativno cilj očuvanja životne sredine, prirodnih resursa i poštovanje principa "Održivog razvoja"; nisu zastupljeni principi predostrožnosti u zaštiti životne sredine, smanjivanja štetnog uticaja na životnu sredinu, zaštite prirodnih resursa i prirodnog nasleđa.

 

Interes privrednih subjekata i drugih korisnika prostora mora biti u skladu sa principima zaštite životne sredine. U praksi se krši princip održivog razvoja i integralnog upravljanja prirodnim resursima pod okriljem razvoja ("greenwashing" koji definiše posao održivijim nego što jeste). Takođe, neophodno je uzeti u obzir trendove u održivom turizmu.

 

Ove izmene i dopune PGR su u suprotnosti sa principima navedenim u dokumentima višeg reda i Strategiji razvoja turizma RS (2016-20215), a u praksi se susrećemo i sa direktnim kršenjem Zakona o vodama (član 97. i 98.). Sa aspekta zaštite životne sredine, zaštite zemljišta i zaštite voda nije ispunjen osnovni cilj izmena i dopuna PGR za Divčibare.

 

2. Primedbe na pravni osnov i proceduralne propuste u toku javnog uvida

 

2.1. Zakonom o planiranju i izgradnji (član 51b) propisuje se postupak sprovođenja izmena i dopuna planskih dokumenata: "U slučaju manjih izmena i dopuna planskog dokumenta, primenjuje se skraćeni postupak izmena i dopuna planskog dokumenta". Pod manjim izmenama i dopunama planskog dokumenta se smatraju i izmene i dopune koje se sprovode na delu teritorije planskog obuhvata koji je manji od 1/3 ukupne površine planskog dokumenta, kao i izmene tekstualnog i grafičkog dela planskog dokumenta čiji obim i sadržaj ne prelazi 50% sadržine teksta i grafičkog dela planskog dokumenta. S obzirom na to da se ovim nacrtom plana menja tekst u celini, kao i deo grafičkih priloga koji se odnose na javne i ostale namene važećeg Plana, te da se menjaju i definišu nova pravila građenja i povećavaju kapaciteti, ovakve izmene nisu u skladu sa Odlukom o izradi izmena i dopuna PGR za TC Divčibare niti u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji i potrebno je plan vratiti u redovnu proceduru!

 

2.2. Primena jedinstvenih metodoloških pravila za izradu propisa. Kako je definisano čl. 1. i čl. 2. Jedinstvenih metodoloških pravila za izradu propisa "Ovim aktom utvrđuju se jedinstvena metodološka pravila za izradu propisa koje donosi Narodna skupština. Pravila koja su utvrđena ovim aktom primenjuju se na izradu zakona, odluka i Poslovnika Narodne skupštine, a shodno se primenjuju i na druge opšte akte koje donosi Narodna skupština". Iz navedenog je jasno da je reč o primeni nerelevantnog propisa, budući da predmetni plan ne utvrđuje Narodna skupština već skupština jedinice lokalne samouprave (Grada Valjeva).

 

2.3. Tokom javnog uvida, napravljeni su proceduralni propusti jer Nacrt plana u analognoj formi (u holu gradske uprave Valjevo) i digitalnoj formi (na sajtu Opštine Valjevo) nisu objavljeni na vreme niti kompletno, već su objavljivani sukcesivno (najpre tekstualni, zatim grafički deo) i to sa zakašnjenjem od 24 časa i suprotno Oglasu od 18.11.2021. iz lista "Napred" te je zainteresovanoj javnosti time zapravo skraćen zakonski rok za javni uvid u plan!


3. Definisanje planiranih kapaciteta (jednovremenih korisnika) i ulaznih paramatera za projektovanje infrastrukture

 

Nacrt nije jednoznačno definisao broj korisnika TC-a Divčibare. Takođe, studije navedene kao polazne osnove za izradu ovog Nacrta nisu odredile broj korisnika koji na ograničenom prostoru u potpunosti okruženom zaštićenim područjem dozvoljava održiv razvoj turizma, uz očuvanje prirodnih karakteristika. S obzirom na to da je predloženim nacrtom Izmena i dopuna PGR drastično uvećana maksimalno moguća BRGP (bruto razvijena građevinska površina), jasno je da bi njegovom realizacijom izgrađeni kapaciteti značajno premašili one koje kvalitetno može da podnese područje Divčibara.

 

4. Mere zaštite prirode

 

  • Sa aspekta zaštite životne sredine, predlog PGR ne mogu biti izmene i dopune istog dokumenta, već potpuno novi dokument sa obaveznom izradom Strateške procene uticaja na životnu sredinu.
  • Izmene i dopune PGR 2021. nisu u skladu sa nacionalnim strateškim dokumentima o održivom razvoju - u svojim ciljevima nemaju cilj očuvanja životne sredine
  • Ovim nacrtom Izmena i dopuna PGR prekrajaju se i uništavaju Divčibarske tresave i dozvoljava postavljanje kanalizacionih cevi kroz tresavu, što je nedopustivo. Tresetišta predstavljaju veoma važna područja za održavanje ekosistema, naročito sa aspekta klimatskih promena, a pogrešne i paušalne procene stanja bi mogle da imaju veoma značajne negativne posledice ne samo po direktne korisnike područja, već i šire. Prema Studiji Zavoda za zaštitu Prirode Srbije iz 2002. godine "ne dozvoljava se prolazak kanalizacionih cevi kroz tresetište i zabranjuje postavljanje trajnih kolskih saobraćajnica (osim pešačkih staza) u reonu tresetišta i livada".
  • Obaveza izrade studije procene uticaja na životnu sredinu

Nacrtom PGR nije predviđena obaveza nosilaca projekata na planskom području da se obrate nadležnom organu za poslove zaštite životne sredine radi izrade Studije procene uticaja na životnu sredinu u skladu sa važećim Zakonom o zaštiti životne sredine, Zakonom o proceni uticaja na životnu sredinu, Pravilnikom o sadržini studije o proceni uticaja na životnu sredinu i Uredbom o utvrđivanju Liste projekta za koje je obavezna procena uticaja i Liste projekata za koje se može zahtevati procena uticaja na životnu sredinu. Mišljenja smo da se Zakon o zaštiti prirode tendenciozno izbegava u svim mogućim situacijama jer je očigledno da su u toku i da se planiraju aktivnosti koje su u suprotnosti sa interesima i ciljevima zaštite životne sredine.•

  • Šume - "Šumsko zemljište se zadržava na površinama na kojima i trenutno egzistira. Postojeću šumsku vegetaciju štititi od nekontrolisane seče. Uređivanje zemljišta u okviru ove zone vršiti u skladu sa odredbama Zakona o šumama. Uređenjem šumskog zemljišta stvoriće se i pogodniji uslovi za zaštitu od požara". (tačka 2.1.5.2. nacrta Plana). Dakle, ne može biti smanjenja površina šuma i šumskog zemljišta tj. sve što je faktički šuma, i na terenu i u katastru, MORA ostati šuma. I sam Nacrt plana to definiše ali je u koliziji s planovima namene jer su brojne parcele pod šumom, koje su važećim planom označene kao zelene površine, Nacrtom plana predviđene u zoni gradnje.
  • Očuvanje prirodnih odlika pejzaža

Planske mere na zaštiti "u pravcu očuvanja, unapređenja i sprečavanja devastacije prirodnih odlika pejzaža" odražavaju zapravo gradski koncept uređenja zelenih površina (sa parkovima, skverovima, trgovima i drugim sadržajima urbanog karaktera) koji potpuno reflektuju (po nama promašenu i pogubnu) tendenciju i koncepciju pretvaranja Divčibara u potpuno urbano naselje. Predložene mere su sve samo NE "Pejzažne intervencije u okviru javnih zelenih površina [koje] podrazumevaju poštovanje autentičnosti predela", a ponajmanje Divčibarskog planinskog pejzaža sa autohtonom vegetacijom i zaštićenim vrstama. (Tačka 2.1.5.2. Nacrta Plana)

  • Ugrožavanje životne sredine zbog visokog indeksa izgrađenosti, nerešene kanalizacije i ugroženih zona sanitarne zaštite izvora vodosnabdevanja

Divčibare postaju gradsko naselje, a ne turistički planinski centar: dvosmislene definicije zona planirane namene gde se u zonu sa kućama za odmor ("vile, apartmani i pansioni") dodatno uvode komercijalni sadržaji, preveliki indeks zauzetosti, promena namena parcela pod šumom itd. osnov su zabrinutosti i nas građana i stručnjaka da se umesto KONTROLISANOG ODRŽIVOG RAZVOJA u skladu sa kapacitetima prirodnih resursa ovog područja, zapravo devastira ionako već degradirana prirodna sredina, a time gubi i sama suština postojanja ovakve destinacije.

 

Najveća pretnja za prirodu Divčibara ali i Maljena i drugih graničnih područja je izlivanje fekalnih voda u vodotokove te je neophodno da se stvore preduslovi za dalju gradnju (pre svega PPOV i kanalizaciona mreža). Sadašnju praksu izdavanja lokacijskih uslova i građevinskih dozvola zaustaviti do ispunjenja osnovnih preduslova za gradnju i sva sredstva usmeriti na ostvarenje preduslova (infrastruktura).

 

Zabrinjavajuća je i namera Izmena i dopuna PGR 2021. po kojoj je predviđena gradnja u II zoni sanitarne zaštite potencijalnih izvora za vodosnabdevanje stanovništva. Resurs vode za piće na Divčibarama je oskudan te smatramo da je neodrživo planiranje gradnje u zonama potencijalnih izvora vodosnabdevanja. Do izrade elaborata o sanitarnim zonama zaštite obustaviti sve građevinske aktivnosti i izdavanje lokacijskih uslova i građevinskih dozvola. Kada su u pitanju zone sanitarne zaštite, upravo definisanje zona sanitarne zaštite u okviru Elaborata o zonama sanitarne zaštite ima za cilj ograničavanje, odnosno primenu mera održavanja zona sanitarne zaštite, tako da nije moguće da se u neposrednoj blizini bunara nalaze izgrađeni objekti ili da se planira njihova izgradnja.

 

5. Zaštita pejzaža i definisanje zona specijalnog korišćenja

 

Smatramo neophodnim definisanje "zona specijalnog korišćenja" koje su atrakcija turističkog centra i koje su od posebnog značaja za "uživanje" posetilaca. U ovim zonama je neophodno zabraniti gradnju. "Polazna osnova za ukupno planiranje kapaciteta i parametara za izgradnju prilagoditi prirodnim vrednostima i realnim mogućnostima za infrastrukturnu opremljenost kako bi se očuvale sve karakteristike Divčibara i kako Divčibare ne bi dobile urbane oblike" (Uslovi Zavoda za zaštitu prirode iz 2013.godine).

 

  • Predlažemo da se Golubac proglasi ovakvom "zonom specijalnog korišćenja" i da se ne planira značajnija gradnja na ovom području, a naročito ne izgradnja obilaznice radi očuvanja identiteta Divčibara, izuzetno vrednog planinskog ambijenta i šumskog i livadskog ekosistema. Zona zaštite prirode i prirodnih vrednosti prema navedenim Uslovima iz 2013. godine, između ostalog, posebno navodi vidikovce. Postojećim Nacrtom izmena PGR-a na Golubcu je ucrtan vidikovac, a svuda oko njega planirana izgradnja! Golubac je omiljena, pristupačna, lako dostupna pešačka tura posetilaca i kao takva predstavlja jedan od najvažnijih "turističkih proizvoda" Divčibara kao banjsko-klimatskog centra, što je navedeno i u strategijama kao već opredeljen cilj.

 

  • Pojas neposredno uz tresave kao i parcele prekrivene šumom, naročito parcela 892 u blizini hotela "Maljen" – S obzirom na to da zona tresave ima posebne i jasne uslove zaštite, smatramo da je potrebno samo dosledno sprovoditi već propisano. Potpuno je neprihvatljivo proširenje zone građenja prema pojasu tresave kako je predviđeno nacrtom Izmena PGR-a. Nedopustiva je gradnja hotela na kat. parceli 892, u šumi koju čine beli i crni bor.

 

Zbog svega navedenog smatramo opravdanim i neophodnim za očuvanje karakteristika Divčibara da se budućim planskim dokumentima Golubac i kat. parcela 892 uvrste u "zone specijalnog korišćenja" i onemogući dalja gradnja unutar ovih zona.

 

6. Primedbe na promene namene zemljišta iz zelenih površina u zemljište planirano za izgradnju

 

Uvažavajući princip očuvanja biodeverziteta Divčibara kao jedan od osnovnih ciljeva koji se eksplicitno navodi u svim planskim dokumentima, smatramo potpuno neodrživim povećanje površine za građenje na račun zelenih površina, što je sprovedeno ovim Nacrtom. Lokacije koje su u velikoj površini pod šumom i visokim rastinjem trebalo isključiti za izgradnju, naročito imajući u vidu ogroman procenat šume na prostoru Divčibara koji je propao u poslednjoj deceniji.
Nacrt je predvideo znatno veću površina zelenila u javnim, uređenim površinama. Međutim, dodatno je ugrozio osnovni princip prenamenom određenog broja parcela, sada planiranih u okviru zelenih površina u ostalim namenama, u površine za građenje.

 

7. Vodosnabdevanje

 

Iz nacrta Izmena i dopuna PGR jasno je da će brojni objekti u postojećem stanju pripadati zoni II (tj. užoj zoni sanitarne zaštite), što predstavlja neodrživo rešenje koje iziskuje ili pronalaženje novih lokacija izvorišta podzemnih voda ili uklanjanje tj. rušenje objekata. Stoga, sa aspekta zaštite životne sredine, zaštite zemljišta i podzemnih voda jasno je da nije ispunjen osnovni cilj izmena i dopuna PGR-a za Divčibare. Vodosnabedvanje nije detaljno razrađeno ovim nacrtom PGR, niti su dovoljno precizno urađene visinske zone vodosnabdevanja, a određena naselja Divčibara već imaju problem u vodosnabdevanju.

 

8. Kanalizacija

 

Planom je dat samo deo primarne kanalizacione mreže uz napomenu da "svi objekti moraju biti priključeni na kanalizacionu mrežu koja će se kao sekundarna priključiti na planom definisanu primarnu mrežu". Imajući u vidu da se Plan generalne regulacije direktno sprovodi, rešenja datom planom predstavljaju pravni osnov za izdavanje uslova i izradu tehničke dokumentacije. Moraju se predvideti koridori/trase kompletne kanalizacione mreže koja će u budućnosti biti predmet izrade projektne dokumentacije i izgradnje. U suprotnom, javiće se potreba za novom izmenom plana kada se pojavi investitor koji planira izgradnju objekata u zonama koje nisu obuhvaćene kanalizacijom.

 

S obzirom na to da je u ovom trenutku izveden samo deo kanalizacione mreže, a da se kompletna prikupljena fekalna kanalizacija ispušta direktno u Belu Kamenicu bez prethodnog prečišćavanja, neophodno je planom predvideti zabranu/ograničenje priključenja novih korisnika na izgrađene kolektore do realizacije postrojenja, a izgradnju novih objekata usloviti izgradnjom sopstvenih postrojenja za prečišćavanje sa stepenom prečišćavanja do klase vodotoka. U ovom trenutku ne postoji funkcionalan kanalizacioni sistem jer je delimično izgrađen samo jedan njegov deo-kolektor/mreža. Kanalizacioni sistem se sastoji od mreže i postrojenja i može se smatrati funkcionalnim tek nakon završetka izgradnje postrojenja i njegovog puštanja u pogon.

 

9. Primedbe na saobraćajno rešenje

 

Planirana "obilaznica" je pogrešno rešenje sa više aspekata. Planirana obilaznica ima za cilj da izmesti iz centralnog dela nepostojeći/zanemarljivi tranzitni saobraćaj (koji se realizuje preko državnog puta prvog reda br. 21 preko Kaone a koji će i dalje, sa ovom obilaznicom ili bez nje, nastaviti istom trasom da dolazi sa jedne ili druge strane Valjevske ulice do potrebnih destinacija!), stvarajući time ozbiljne saobraćajne probleme na novoj trasi, a njena izgradnja (u profilu 13,5 do 17 m) bi uzrokovala seču stotine stabala formirane šume, uvela bi saobraćaj u najlepšu pešačku turu za sve posetiioce (Golubac) i na većem delu trase ozbiljno ugrozila planinske odlike i doživljaj Divčibara.

 

Planom je predviđena i gusta mreža asfaltnih kolsko-pešačkih puteva. Naravno da niko nije protiv asfalta, ali ne svuda. Predloženim Planom Divčibare postaju gradska sredina sa mrežom asfaltnih puteva i betoniranih trgova uzduž i popreko presečenih "gradskim parkovskim zelenilom" umesto postojećeg autohtonog zelenila koje će biti posečeno ovakvom gradnjom. Uvidom u Nacrt zapaža se nedovoljan kapacitet planiranih parking mesta i nerazrađena organizacija parkiranja.

 

10. Pravila građenja, namene i urbanistički parametri

 

10.1. Stepen zauzetosti

Nacrtom su povećani stepeni zauzetosti za sve namene, što je neprihvatljivo. Zadržati stepen zauzetosti iz važećeg PGR-a.

Povećanjem parametara omogućen je stepen gradnje koji daleko premašuje potencijal i raspoložive resurse prostora Divčibara.

 

10.2. Visina objekata

Planom ograničiti visinu objekata (slemena). Postojeće stanje bez ograničenja visine objekata/slemena, proizvelo je "iskakanje" objekata, potpuno neprimerene vizure i ugrožavanje pejzažnih vrednosti. Urbanističke paramtere u svim celinama dopuniti spratnošću (kako je to definisano Zakonom o planiranju i izgradnji), a koja izuzev u uskoj centralnoj zoni može iznositi maksimalno Su+P+1+Pk, a u užem centru naselja Su+P+2+Pk. Definisati maksimalnu visinu slemena tako da u svim celinama iznosi maksimalno 12m, a u centralnoj zoni 15 m.

 

10.3. Stepen izgrađenosti

Proporcionalno smanjiti stepen izgrađenosti za sve namene. Ograničiti stepen izgrađenosti maksimalno na 0,5 za namenu "vile-apartmani-panisoni". Povećanjem parametara omogućen je stepen gradnje koji daleko premašuje potencijal i raspoložive resurse prostora Divčibara.

 

10.4. Namena "vile, apartmani, pansioni"

U nameni vile, apartmani, pansioni može da se gradi sve izuzev industrije! Ovo je potpuno neprihvatljivo jer je ugrožena privatnost individualnih kuća što bi trebalo da bude jedno od pravila u organizaciji prostora. Postojećim pravilima građenja, u zoni individualnih kuća izgrađeni su objekti visine 20 m, mnogi sa više desetina apartmana na parcelama površine samo 8 a i srazmerno toliko saobraćaja i automobila. U ovoj zoni je neophodno ograničiti objekte po visini i izgrađenosti. Nedopustivo je uvođenje objekata drugih sadržaja osim smeštaja. Naselja sa vikend kućama iz 70-ih godina predstavljaju posebnu vrednost primera planinskog turizma i kao takva jednu od atrakcija za posetioce Divčibara; stoga planskim dokumentima treba nastojati da u što većoj meri ostanu očuvana u budućnosti.

 

10.5. Namena "sportski kompleksi i objekti" (tačka 2.2.2.6)

Indeks zauzetosti je 15%, a indeks izgrađenosti 0,6; smanjiti indeks izgrađenosti za ovu namenu.

 

10.6. Namena prostora i bilans površina-vikend naselja

Neophodno je korigovati zonu vikend naselja i zadržati obuhvat u skladu sa trenutno važećim PGR-om, te precizno definisati potencijalne uslove zaštite vikend enklava.

 

10.7. Zone predviđene za odmor i sprave za igru dece

Zona predviđena za odmor i prostori sa spravama za igru dece je na nekim lokacijama predviđena uz samu saobraćajnicu, što je neprihvatljivo sa aspekta bezbednosti dece. Iste predvideti u blizini frekventnih delova turističkog kompleksa Divčibara gde će biti maksimalno posećene i korišćene za planiranu namenu.

 

10.8. Skijalište i infrastrukturni objekti koji mu pripadaju

Skijališta, odnosno infrastrukturni objekti koji mu pripadaju nisu obrađeni u delu "Opis, analiza i ocena postojećeg stanja". Nejasno je kako se danas skijalište snabdeva vodom za osnežavanje, s obzirom na to da planirana akumulacija nije izvedena niti se izvodi.

 

10.9. Uslovi za arhitektonsko i estetsko oblikovanje

Smatramo nepotrebnim uslov za individualne kuće-vile da dve etaže od uređenog terena budu u punoj visini.
Isključiti mogućnost ravnih krovova zbog zaštite tradicionalne organske arhitekture. Materijalizacija i funkcionalni arhitektonski sklop moraju podržavati tradicionalne tipove gradnje na Divčibarama.

 

11. Zahtev za uslove i mere zaštite kulturno-istorijskog nasleđa

 

Zahtevamo da Uslove i mere zaštite za tri evidentirana nepokretna kulturna dobrao bavezno budu uneta u budući PGR TC Dibčibare, i to: vikendica kod odmarališta "Zmaj" (1939.), hotel „Maljen“ građen je po projektu autora arh. M. Belobrka u periodu od 1946-1952. i hotel "Divčibare" (1970.) je projektovao prof. D. Nastić koji je za ovo delo dobio je 1972. Oktobarsku nagradu.

 

ZAKLJUČAK

 

Na osnovu Zakona o planiranju i izgradnji (član 25. i 26) Plan generalne regulacije je osnovni plan regulacije koji se direktno sprovodi primenom pravila uređenja i građenja na celom obuhvatu planskog dokumenta. Planom generalne regulacije moraju se jasno definisati koridori i kapaciteti za saobraćajnu, energetsku, komunalnu i drugu infrastrukturu, mere zaštite kulturno-istorijskih spomenika i zaštićenih prirodnih celina, pravila uređenja i pravila građenja za celokupni obuhvat planskog dokumenta, lokacije za koje se obavezno izrađuje urbanistički projekat, odnosno raspisuje konkurs...

 

Uzimajući u obzir zakonsku regulativu, kao i sve navedene primedbe koje se odnose na ozbiljne stručne i koncepcijske propuste u izradi ovog planskog dokumenta, smatramo:

 

1. da u pogledu sadržaja nisu ispunjeni osnovni uslovi propisani Zakonom o planiranju i izgradnji za predloženi dokument;
2. da predloženim dokumentom nije ostvaren osnovni cilj izmena i dopuna PGR-a;
3. da ovakav planski dokument sa svojim manjkavostima, bez ozbiljne i detaljne razrade, ne može da predstavlja planski osnov za direktno sprovođenje infrastukturnih projekata na celom obuhvatu svoje granice i
4. da predloženi dokument ne može predstavljati osnov za održivi razvoj Divčibara.

 

Zbog svega navedenog smatramo da IZMENE I DOPUNE PLANA GENERALNE REGULACIJE ZA TURISTIČKI CENTAR DIVČIBARE (treća izmena) NE MOGU BITI USVOJENE.

Aktuelno

Izložba cveća u Parku na Jadru (foto: Kolubarske.re)
U Valjevu do nedelje Pre 14 sati 32 minuta

Izložba cveća, vina i rakije

Izložba cveća i sadnog materijala otvorena je danas u Parku Vide Jocić na Jadru, dok je u Knez Miloševoj ulici otvorena Izložba vina i rakije. Obe izložbe će trajati do nedelje, 21. aprila. "Ovo je...  · 1 komentar

Izbori (foto: Đorđe Đoković)
Bez kraja Pre 21 sati 29 minuta

Profesor Milić i zbori i tvori...

U obilju "novosti" sa naše predizborne scene, konačno se pojavi jedna zaista takva! Iz Niša, a ne Beograda, i grupi građana koja prvi put nastupa na izborima. Okupljenih oko poznatog kardiologa i...

Divčibare (foto: Ilya Konov)
Nabavka 10.000 sadnica 18.04.2024

Raspisan tender za pošumljavaje Divčibara

Gradska uprava Valjeva raspisala je javnu nabavku za pošumljavanje Divčibara. Procenjena vrednost tendera je 1.525.000 dinara bez PDV-a. U planu je nabavka deset hiljada sadnica crnog bora koje će...  · 7 komentara