Učitavam tekst...
Učitaju se najnoviji i najpopulariniji tekstovi...

U Kalendaru javnog zdravlja Svetske zdravstvene organizacije, 28. jul je posvećen Svetskom danu borbe protiv hepatitisa. Načelnica Infektivnog odeljenja ZC Valjevo, dr Snežana Arsenijević, podsetila je na značaj pravovremenog prepoznavanja i lečenja hepatitisa. Ona je istakla da hepatitisi predstavljaju globalni problem.
Hepatitis je zapaljenje jetre, a izazivaju ga virusi hepatitisa A, B, C, D i E. Za javno zdravlje najznačajniji su hepatitisi B i C, akutni i hronični. Dokaz za to je podatak da trenutno na svetu ima 300 miliona ljudi koji boluju od hroničnog hepatitisa B i C. Svakodnevno se javlja 7.000 novoobolelih, dok 3.500 ljudi svakoga dana izgubi život od neprepoznatog hepatitisa ili od posledica ove bolesti. Postoje relevantni dokazi da su hronični hepatitis B i C najčešći uzročnici karcinoma jetre.
"Sve ovo je uticalo da se od 2010. godine, 28. jula, obeležava Svetski dan borbe protiv hepatitisa. Cilj ove inicijative je da se na taj način podiže svest opšte i stručne javnosti o načinima prenosa ovih bolesti, prevenciji, značaju njihovog ranog otkrivanja i lečenju. U našoj zemlji registrovano je između 70 i 100 hiljada obolelih od hroničnih hepatitisa B i C. Naravno, brojka je mnogo veća, procena je da ima preko 200.000 inficiranih i da je veliki broj neotkrivenih. Razlog za to je što još uvek nemamo svest o tome da treba da se testiramo kada imamo neke rizične kontakte, rizično ponašanje ili povećanu aktivnost transaminaza u rezultatima", navela je dr Arsenijević, podsećajući da se ovi virusi prenose putem krvi, nezaštićenim seksualnim odnosom i sa majke na dete.
Ovi virusi se prenose deljenjem igala i špriceva kod intravenskih korisnika droga, takođe i intranazalnom upotrebom narkotika, horizontalnim prenosom preko zajedničke upotrebe četkica za zube, brijača i makazica, kontaktom sa zaraženom krvlju u medicinskim uslovima (hirurške intervencije, stomatološke procedure bez adekvatne sterilizacije), ali i u salonima gde se rade tetovaže, pirsinzi, pedikir i manikir, ukoliko ne postoji pravilna sterilizacija pribora koji se koristi.
Dr Arsenijević ističe da je vrlo važno znati, osim ovih brojki i koje su zaista zabrinjavajuće, da postoji prevencija koja značajno smanjuje porast novoobolelih od akutnog i hroničnog hepatitisa B, a to je vakcina.
"Mi smo zemlja koja je uvela vakcinaciju protiv hepatitisa B od 1990. godine, u početku za određene kategorije u populaciji. Od 2002. godine vakcinišu se bebe po rođenju, ali je po kalendaru vakcinacije to potpuno zaživelo od 2005. godine. U obavezan kalendar vakcinacije 2006. godine uvedena su i deca sa 12 ili 14 godina koja nisu do tada bila vakcinisana. Moram napomenuti da nam je sada visok obuhvat vakcinacije beba po rođenju, skoro 95 odsto, što zadovoljava kriterijume SZO. Ta populacija koja se vakciniše je zaštićena i očekujemo da će sa godinama pred nama biti sve manji broj obolelih od hepatitisa B. Visok je i dalje rizik kod populacije koja nije vakcinisana. Zato je potrebno stalno podsećanje na načine prenosa i raditi na promociji vakcinacije bez obzira na godine. Nikada nije previše pomenuti da je potrebno da se obazno testirate ako imate rizične kontakte ili ponašanje. Danas je dostupna uspešna terapija za lečenje hepatitisa B. Jedna tableta dnevno u dužem vremenskom intervalu, višemesečnom ili višegodišnjem, čak i doživotno. Uvek je dobro setiti se poslovice: "Bolje je sprečiti nego lečiti" – zaključuje dr Snežana Arsenijević.
Što se tiče hepatitisa C, on je dugo bio zdravstveni problem pre svega zbog stigme, ali i zbog toga što kod hepatitisa C ne postoji izražena klinička slika u akutnoj fazi bolesti kao kod hepatitisa B, pa se ne prepozna na početku, već u hroničnoj fazi, što otežava lečenje.
"Broj obolelih od hepatitisa C u svetu je u porastu. Ne postoji vakcina protiv hepatitisa C i intenzivno se radilo na otkrivanju prave terapije. Prva terapija koja se primenjivala davala je dobre rezultate, ali pacijenti nisu bili izlečeni. Nova terapija postoji i, na sreću, dostupna je i u našoj zemlji. Terapija je tabletarna, bez neželjenih efekata, a sve to je značajno uticalo da pacijenti prihvataju ovu terapiju. Javljaju se i stari pacijenti kojima prethodna terapija nije dala dobre rezultate. Ova terapija je dala odlične rezultate i pacijenti se posle nje smatraju izlečenim. Terapija je uglavnom tromesečna, jedna tableta dnevno, pangenotipska, što znači za sve genotipove C virusa u jednoj tableti. Kroz našu ambulantu prošao je do sada značajan broj pacijenata koji su ovu terapiju završili, imamo i one koji se trenutno leče. Moram da kažem da imamo dve pacijentkinje preko 80 godina koje se leče, što je veliki uspeh jer se ranija terapija nije primenjivala kod starije populacije. Pacijenti sada imaju značajno poboljšanje kvaliteta života", navela je dr Arsenijević.
Svetski dan borbe protiv hepatitisa ustanovljen je da pričamo, ne samo o prevenciji, putevima prenosa i dijagnostici, nego i o lečenju. Ove informacije znače stručnoj javnosti, ali i pacijentima, kako bi se razbila stigma da su hepatitisi neizlečivi i da se javljaju na preglede radi dijagnostike i uvođenja terapije.
"Još jednom bih ponovila da je rano otkrivanje ovih bolesti najvažnije. Ukoliko imate i najmanju sumnju na neku od ovih infekcija, rizično ponašanje ili rizičan kontakt, testirajte se! Testiranje je bezbolno i poverljivo. Hepatitisi ne zahtevaju nikakvu izolaciju. To su bolesti koje se leče, a lečenjem sprečavamo pojavu karcinoma jetre", kaže dr Snežana Arsenijević.
Poruka za kraj ovog razgovora je: "Vakcinišite se protiv hepatitisa B, ako niste vakcinisani do sada, i testirajte se na hepatitise B i C bez predrasuda, svaki put kada pomislite da postoji razlog".