Tresava na Divčibarama: dragoceno stanište bez domaćina

Postupak zaštite staništa "Divčibare" zvanično je pokrenut početkom januara 2023. godine, kada je Ministarstvo zaštite životne sredine objavilo obaveštenje o pokretanju postupka. Prema Zakonu o zaštiti prirode, od tog trenutka područje se smatra zaštićenim i na njemu se primenjuju svi propisani režimi i mere zaštite. 

Međutim, da bi zaštita izašla iz "papirne" forme i postala funkcionalna, Vlada Srbije mora doneti Uredbu o proglašenju, kojom se formalno potvrđuje status zaštite i, što je ključno, imenuje upravljač. Bez ove Uredbe proces stoji u pravnom vakuumu: zaštita zakonski postoji, ali ne postoji institucija ovlašćena da je sprovodi na terenu, čuva i unapređuje. 

Zato je hitno potrebno doneti Uredbu i imenovati odgovornog upravljača, kako bi zaštita dobila svog "domaćina" i stvarni smisao.

Predloženo područje obuhvata deo prostrane planinske površi i predstavlja ostatak nekadašnje Velike divčibarske tresave, danas svedene na uzak prostor u okruženju turističkog centra. To je mozaik šumskih ekosistema uvučenih u vlažne eutrofne i mezotrofne travne formacije, sa značajnim florističko-vegetacijskim elementima.

Sa stanovišta zaštite prirode, vlažna staništa na Divčibarama imaju nacionalni i međunarodni značaj, a obuhvataju površinu od 50 ha 30 a 63 m². 

Prema Uredbi o ekološkoj mreži, ZS "Divčibare" se nalazi u okviru ekološki značajnog područja pod rednim brojem 33 – "Valjevske planine". Zavod za zaštitu prirode Srbije je Rešenjem br. 020-2012/4 od 7. septembra 2021. godine jasno definisao uslove za izradu Plana generalne regulacije Divčibara, koje budući upravljač mora da prati i sprovodi.

Upravljanje ovakvim dobrima zahteva sistemsku odgovornost, dugoročnu stabilnost, stručni kadar, finansijsku kontrolu i usklađenost sa zakonskim propisima. Sve to su obeležja javnih institucija koje su podložne nadzoru, reviziji i obavezama prema građanima. Budući da je pored zaštite prirode temeljna vrednost ovog područja i turizam, logično je da Turistička organizacija Valjevo preuzme ulogu upravljača.

Istovremeno, udruženja građana, nevladine organizacije i lokalne inicijative imaju dragocenu ulogu kao partneri – u realizaciji programa, promociji lokaliteta, edukaciji, volontiranju, razvoju turizma i očuvanju kulturne i prirodne baštine. Njihova energija, kreativnost i lokalno znanje su neprocenjivi resursi. Zato smatramo da udruženje "Održive Divčibare", koje se posebno istaklo svojim radom na zaštiti ovog područja, treba da bude saradnik i partner u procesu.

Najbolji model je onaj u kojem javne institucije preuzimaju upravljačku ulogu, dok udruženja učestvuju kao saradnici, predlagači, realizatori projekata i kontrolori kvaliteta. Takva podela uloga obezbeđuje i zakonitost i participaciju – što je temelj svakog održivog sistema upravljanja prirodnim resursima.

Sličan model mogao bi se primeniti i kod određivanja upravljača za "Petničku pećinu" i "Taorska vrela".

Autor: Dragić Tomić, diplomirani inženjer šumarstva