Direkcija Kolubarskog okruga (foto: Đorđe Đoković)
Direkcija Kolubarskog okruga (foto: Đorđe Đoković)
30.09.2015, 15:49

Zemljotresna direkcija – bila svačija, sada ničija

č: | fb:

Danas je godišnjica „mioničkog zemljotresa“, koji je Valjevski kraj pogodio 30. septembra 1998, a udar gotovo iste jačine dogodio se i 30. aprila 1999. u vreme NATO bombardovanja, pa su tada mnog bili u dilemi šta se zapravo dogodilo. Aparati su poslednjeg septembarskog dana pre 17 godina, zabeležili da je udar iznosio 5,7 stepeni po Rihterovoj skali, te da je epicentar bio vencem od Suvobora do Maljena, pa su najveće štete bile na području Mioničke i Ljiške opštine. Broj potresa u fazi tzv. smirivanja tla znaju verovatno samo stručnjaci Seizmološkog zavoda Srbije, koji su posle 2000-te od Italijana dobili opremu za savremenu stanicu lociranu na Divčibarama, na Crnom vrhu.

Otvoranje seizmološke stanice na Divčibarama

Otvoranje seizmološke stanice na Divčibarama (Foto: Iz arhive B.Vićentijevića)

Prema ondašnjim procenama, zemljotres je oštetio oko 6.500 stambenih objekata. Izgrađeno je ili sanirano oko 4.300, dok je 1.200 ostalo „u bubnju“ koji se više „zavrteti neće“ jer je država Srbija od savega digla ruke, pa više nema ni Okružne („zemljotresne“) direkcije iako gotivan poslovni prostor u Pantićevoj 118 postoji.

Prema saznanjima Kolubarskih.rs, naime, Okružne direkcoije više nema iako je „niko nikada“ nije ukinuo, pa zainteresovani za podatke iz njene dokumentacije, ukoliko im po bilo kom osnovu zatrebaju, ne mogu da dobiju jer ne postoji niko ko bi mogao da im ih da! Zaposleni, uglavnom fakultetski obrazovanji ljudi, ili su se snašli i sebi pronašli drugi posao, ili na Zavodu za zapošljavanje NSZ čekaju odlazak u penziju, ili su, kao nekoliko njih, ostali „na belom hlebu“ bez posla s obzirom na to da je (valjda) državni revizor ustanovio kako je njihov prelazak na rad u Gradsku upravu u Valjevu bio nezakonit.

Ideje Velimira Ilića (NS) u vremenu kada je bivao resorni ministar o tome da direkcija preraste u servis okolnih opština koje nemaju stručnjaka u oblasti građevinarstva nikada nije zaživela – mnogi smatraju da je Ilić bio neozbiljan i čitavu priču izmislio „ad hoc“, dok se on branio time kako inženjeri neće da se pomere iz Valjeva!

A priča o Okružnoj „zemljotresnoj“ direkciji, tipična za Srbiju i Valjevo u njoj, poučna je. Osnovana početkom januara1999, kao javno preduzeće, dosta brzo je, već sredinom marta, po nalogu „sa najvišeg mesta“ iz Beograda, ugašena, a da u „knjige indžijele“ nije zapisana „u novom statusu“ te kao i da nije postojala!

Sve ove godine radila je tako što je sklapala ugovore sa Vladom Srbije i obavljala poslove obnove i izgradnje u šest opština Kolubarskog okruga za ono novca, što je izdvajano u budžetu Srbije. A njega je, iz godine u godinu, bivalo sve manje. Procena je da je kroz Okružnu direkciju prošlo oko sedam milijardi dinara. Najpre je na sve transakcije kod tadašnje SDK-a bilo uvedeno izdvajanje 0.015 odsto, docnije su instrumenti za obezbeđivanje novca bili drugačiji.

Izbeglice iz Knina

Izbeglice iz Knina (Foto: Iz arhive B.Vićentijevića)

Utisak potpisnika ovih redova je kako je čitavu ideju obnove kompromitovala činjenica da se, uz izdvajanje novca za porušene ili ošteće kuće, više para izdvajalo za infrastrukturne objekte (opšte namene), te da se radilo i gradilo i tamo gde tle gotovo da i nije podrhtavalo, što je bilo posledica direktnog upliva političkih moćnika. Kada se tome dodaju i zloupotrebe pri pravljenju rang lista domaćinstava kojima je pomoć potrebna, bez čega se u Srbiji i Valjevskom kraju u njoj nije moglo, posve je jasno zbog čega posao obnove nije okončan.

Tome nisu doprinele ni sporadične istrage policije i tužilaštava jer su nalazi bivali neutemeljeni, a niko nikada nije utvrdio, recimo, količinu novca, kojeg je, posebno u godinama posle zemljotresa, bivalo najviše. Takođe, procesuirani su „izvršioci, a ne nalogodavci“ – bilo je odgovornosti zaposlenih u Okružnoj direkciji, ali ne i onih u Savetu direkcije, koji je svake godine usvajao program obnove. Tako se sve, manje – više, svodilo na to kako se grade nove kuće onima koji stare nisu srušili, pa žive u njima a u novim primaju goste o slavi i preslavi.

U priči o „mioničkom zemljotresu“ ostaje i činjenica kako je selo Maljević, u oktobru 1998, pošto je ispratio Ričarda Holbruka i odgodio bombardovanje SRJ do proleća 1999, posetio tadašnji predsednik Slobodan Milošević. Pamtimo snajku u Andrićima, koja goste služi slatkim od smokvica i Slobi veli :“Gledam u Te i u Boga!“. Ili svraćanje kod Laze Tufegdžića – nadinačara sa devetoro dece, koji je potom, u novoj kući, sa svojom Ljubicom prinovio i deseto!

Tufegdzići iz Maljevica

Tufegdzići iz Maljevica (Foto: Iz arhive B.Vićentijevića)

U Maljeviću je Slobodan Milošević izgovorio jednu od svojih istorijskih rečenica: „Šta ste čekali, što ovo niste rušili! Srbija ima snage za obnovu...“. Mnogi što su poslušali nagrabusili su, što bi rekao seljak u Gornjem Lajkovcu – „Svaka vlast je ista. Ko ima podaj mu, ko nema ne daj mu!“

Miloševićev lični pratilac bio je neizbežni Senta Milenković,  a u pratnji su bili premijer Mirko Marjanović, nekoliko ministara, pa nečelnik Generalštaba Vojske SRJ Momčilo Perišić.... Svraćao je predsednik i u Mionici, namoljen je da poseti i gradilište nove zgrade OŠ „Stevan Filipović“ u Divcima, u povratku (čini mi se) bio je gost Dragana Markovića u Lajkovcu. Jedino u Valjevo nije dolazio...

 

Aktuelno

Karanfili (foto: Đorđe Đoković)
Bez kraja Pre 3 sati 59 minuta

Mož' da bidne Praznik, al' ne mora da znači...

Prvi maj je i na ovim prostorima, dugo Praznik rada. Sada je sve više samo datum u kalendaru, prvi maj. S tim što je "neradni dan" i ako "ne pada" u nedelju, odnosno subotu. Ako baš pada, praznik...

Divčibare (foto: Kolubarske.rs)
Veliki broj gostiju Pre 1 dan 4 sati

Prvomajski praznik na Divčibarama

Više hiljada gostiju boravi na Divčibarama za prvomajske praznike. Procena je da je popunjenost smeštajnih kapaciteta oko 90 posto. Kao i prethodnih nekoliko godina izostali su tradicionalni...  · 7 komentara