Reciklažni centar u Goriću (foto: Đorđe Đoković)
Reciklažni centar u Goriću (foto: Đorđe Đoković)
10.09.2014, 15:01

Vlada Srbije – Kalenić je državni projekat

č: | fb:

Vlada Srbije je na svojoj sednici od 21. avgusta usvojila zaključak, kojim se projekat Regionalne deponije komunalnog otpada "Kalenić" utvrđuje kao projekat od značaja za Srbiju (državni projekat). U obrazloženju se, između ostalog, kaže kako je izgradnja deponije u Kaleniću neophodna s obzirom na to da zainteresovani gradovi i opštine “nemaju adekvatma smetlišta” ili je njihovim “deponijama odavno istekao rok trajanja”.

Sličan status, uslovno rečeno, u Srbiji trenutno imaju još “Koridor 11” i Gasovod "Južni tok". Uz to, deponija u Kaleniću je prvi projekat iz oblasti zaštite životne sredine, koji je dobio taj status.

Podsećanja radi, dugo su se lomila (politička) koplja o tome ko će voditi poslove projektovanja i izgradnje regionalne deponije. Ideja da Okružna direkcija, zadužena za poslove obnove šteta pričinjenih “mioničkim zemljotresom” 1998, nije dobila većinsku podršku 11 zainteresovanih opština Kolubarskog i Mačvanskog okruga, te pojedinih obodnih opština Grada Beograda, pa je na Ubu formirano preduzeće “Eko Tamnava”, kojem su povereni ti poslovi.

Potom su gotovo sve opštine kasnile u izmirivanju svojih finansijskih obaveza utvrđenih osnivačkim dokumentima nove firme, što, između ostaloga, uz trapavost u realizaciji pojedinih poslova, dovodi do toga da RB “Kolubara”, čije se zemljište koristi u Kaleniću, ne poštuje dogovore, pa se lokacija prinudno deponije pomera, a neki poslovi opet rade iz početka.

Valjevska deponija

Valjevska deponija (Foto: Đorđe Đoković)

 

Sve opštine ni sada nisu izmirile obaveze, tvrde u “Eko Tamnava”. Valjevo je, po njihovoj evidenciji, u zaostatku od oko četiri miliona dinara, što je otežalo izmirivanje obaveza Institutu “Kirilo Savić” za već urađene projekte, a zbog blokade računa zaposleni u Institutu su štrajkovali. Valjevo bi zbog toga, navodno, moglo biti izopšteno iz daljeg učešća u projektu o čemu bi, dakako, morala da se izjasni i Vlada Srbije.

“Obaveza Valjeva za 2014. bila je 2,1 milion dinara i ona je nedavno izmirena. Moguće je da ima starih dugova, najviše do milion dinara. “Eko Tamnava” sada dodatno potražuje novac zarad plaćanja izrade nove hidrogeološke studije. Taj novac teško da možemo uplatititi jer nije planiran budžetom. Rebalansa će biti ali ne verujem da će novca biti i za deponiju”, rekao je Kolubarskim.rs zamenik gradonačelnika Žarko Kovač.

Kovač je takođe istakao kako je deponija u Kaleniću apsolutni prioritet Valjeva, koje se ni jednog trenutka nije kolebalo u tom stavu. Međutim, ni onima koji vode taj projekat ne može da bude svejedno da li će tu biti i Valjeva, ili neće, jer bi odavde dolazilo najviše komunalnog otpada, što je, valjda, bio jedan od bitnih parametara za opravdanost čitave investicije.

Pojedini valjevski mediji, bliski pojedincima u aktuelnoj gradskoj vlasti su priču o zastojima u izgradnji deponije u Kaleniću prebacivali na teren politike i višemesečnih nesporazuma socijalista (SPS) i naprednjaka (SNS). Poslednji od tih tekstova, koji je “Eko Tamnavu” direktno dovodio u vezu sa SNS i prvim čovekom Ubske opštine Darkom Glišićem, brzo je povučen, a novi, potpuno drugačije koncipiran, osvanuo je sutradan.

“Nisam, se mnogo mešao u rad “Eko Tamnave” i ljudi koji je vode. Tačno je, predsedavao sam pojedinim sastancima ovlašćenih predstavnika 11 opština, ako su bivali na Ubu, i umeo da oduzmem reč Draganu Jeremiću, direktoru Direkcije, koji je bivao potpuno disonantan u odnosu na sada pokojnog Selimira Manojlovića, ovlašćenog da prenese stav Valjeva”, kazao je Glišić za Kolubarske.rs.

Lokacija regionalne deponije Kalenić

Lokacija regionalne deponije Kalenić

 

Deponija je locirana na 75 hektara devastiranih kopova RB "Kolubara", a zajednički je grade Valjevo, Ub, Lajkovac, Ljig, Mionica, Osečina, Vladimirci, Koceljeva, Barajevo, Lazarevac i Obrenovac. Valjevo je izgradilo i reciklažni centar i transfer stanicu u Goriću. Za izgradnju regionalne deponije iz evropskih namenskih fondova biće iskorišćeno oko 17 miliona evra. Ranije je saopštavano kako Srbija obezbeđuje 2,7 miliona, a opštine osnivači izdvajaju preostalih 1,3 miliona evra.

Njen kapacitet je 5,8 miliona kubika smeća, pokrivaće područje od 4.070 kvadratnih kilometara sa 383.000 stanovnika, uz procenu stručnjaka da bi se tu dnevno odlagalo 330 tona komunalnog otpada. Postojaće i četiri centra za prikupljanje otpada pre odvoženja u Kalenić - u Valjevu, Obrenovcu, Lazarevcu i Koceljevi. U Valjevu bi se prikupljao otpad i iz Mionice i Osečine, u Lazarevcu još iz Ljiga, u Koceljevi i iz Vladimiraca, u Obrenovcu samo otpad iz te opštine, dok bi Barajevo i Ub svoj komunalni otpad vozili direktno u Kalenić.

U “Eko Tamnava” tvrde da dinamika nastavka aktivnosti direktno zavisi od spremnosti Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine Srbije da sprovede procedure međunarodnog tendera i izvrši izbor izvođača. Okvirni rok za završetak radova na izgradnji deponije u Kaleniću, kao i na opremanju postrojenja i obuci kadrova, je oko dve godine od potpisivanja ugovora, što se planira u toku 2015. godine.

Svaki komentar će pregledati urednik Kolubarskih.rs pre objavljivanja na sajtu

2 komentara

  1. Ljubisa Slavkovic
    Ljubisa Slavkovic, 10.10.2014 u 15:52

    Izgradnja regionalnih deponija, kao i primena MBO tehnologija, spalionica su prevaziđeni skupi,zastareli koncept , koje imaju prohodnost u onoj sredini koja ne teži održivom razvoju i primeni najsavremenijih tehnologija iz oblasti upravljanja otpadom, a najbolje, najbrže rešenje bez ekonomskog rizika, bez stvaranja otpada ( deponija) bez emisije štetnih materija i gasova je primena O2E Technologies (www.o2e-group.com ) 100% reciklaža, 100% konverzija, 100% novi proizvodi : gorivo, el.energija, compost, organsko đubrivo, organska hrana + sekundarne sirovine. Stare, prevaziđene tehnologije u odnosu na O2E tehnologiju isto je kao da uporedite parnu lokomotivu sa TGV vozom.Poznato je da se skoro sve vrste otpada mogu reciklirati i ponovo koristiti kao energenti ili sirovine. Tako otpad postaje izvor prihoda, a njegovom kontrolom od mesta nastanka do mesta upotrebe ili destrukcije, doprinosi očuvanju životne sredine. Preduzeće O2E nakon dobijanja osnovnih podataka o vrstama i količinama otpada u saradnji sa korisnikom razrađuje najefikasniji način obrade otpada i definiše se najoptimalniji sistem. Ukratko, najbolja raspoloživa tehnika (NRT) znači sve tehnike, uključujući tehnologiju, planiranje, izgradnju, održavanje koje se mogu primeniti u praksi pod prihvatljivim tehničkim i ekonomskim zahtevima i koje su najeefikasnije u zaštiti životne sredine kao celine.Uticaj eksploatacije deponija na ljudsko zdravlje se indirektno ispoljava kroz: • raznošenje otpada u neposrednu okolinu vetrom, ali i od strane životinja koje se na deponijama hrane • nekontrolisanim izdvajanjem opasnih zagađujućih materija u koncentracijama opasnim po ljudsko zdravlje • širenjem neprijatnih mirisa • paljenjem otpada i emisijom produkta sagorevanja • nekontrolisanim prodiranjem voda zagađenih na deponiji i ugrožavanjem bunara i vodotoka u široj okolini Održivo upravljanje otpadom često ima ključnu ulogu u održivom ekonomskom razvoju društvenih zajednica, imajući u vidu da u značajnoj meri povećava efikasnost korišćenja raspoloživih resursa. Primenom tj. implementacijom O2E Tehnologije regioni/država je u mogućnosti da se potpuno reši stvaranja deponija izgradnjom samoodrživih fabrika uz značajnu uštedu planiranih finansijskih sredstava, bez dodatnog naplaćivanja obrade ( naknade) po toni otpada, a ujedno prihodovati ogromna finansijska sredstva prodajom novostvorenih vrednosti od otpada, što će se značajno u pozitivnom smislu odraziti na BDP. Ukoliko je cilj održivi razvoj, rešavanje ekološkog problema, ekonomskog, sociološkog onda je ovakav pristup integrisanog upravljanja otpada i kontinualne proizvodnje energije potpuno opravdan bez ekonomskog rizika, a u vrlo kratkom periodu ostvarujemo cilj i štitimo životnu sredinu uz dobit i to bez stvaranja novog otpada, a na otpad moramo gledati kao na važan izvor i aktivnu imovinu, iz razloga što se materija i energija iz otpada mogu na racionalan način vratiti u korisne procese i proizvode uz primenu O2E tehnologije. Tako otpad postaje izvor prihoda, a njegovom kontrolom od mesta nastanka do mesta upotrebe ili destrukcije, doprinosi očuvanju životne sredine. Cilj je smanjiti uticaj otpada na životnu sredinu, poboljšati efikasnost korišćenja resursa, kao i nedostatke upravljanja otpadom u prošlosti i utvrđujemo glavne ciljeve koji će obezbediti progres u cilju zadovoljavajućeg upravljanja proizvedenim otpadom. Primenom O2E tehnologija dolazimo do trajnog rešenja za one stvari koje negativno utiču na životnu sredinu. Energetski potencijal organske materije može da se iskoristi na drugačiji način nego od neorganske. Proizvodnjom energije iz otpada može se ostvariti nekoliko dodatnih dobitaka: - Ukupna količina otpada može se redukovati 100% u zavisnosti od sastava otpada i primenjenih tehnologija za tretman. - Smanjuje se potrebna veličina parcele, a raspoloživih provršina za te namene sve je manje. - Smanjenje zavisnosti regiona/države od upotrebe fosilnih goriva. - Povećanje energetske nezavisnosti kroz pokrivanje domaćih potreba za električnom energijom. - Savremeno upravljanje otpadom sa gradskih deponija i max. reciklaža otpada, efikasnija iskorišćenost otpada kao sirovine. - Poboljšanje zaštite životne sredine upotrebom ekološki bezbednih tehnologija.

  2. Aleksandar Djukic
    Aleksandar Djukic, 10.09.2014 u 20:01

    I ovo je jedan od brojnih projekata koje je započela prethodna vlast, a koji je aktuelna vlast zaustavila iz samo njoj znanih razloga.

Aktuelno

Ilustracija (foto: Autor - Dušan Arsenić)
Iz redakcije Pre 12 sati 17 minuta

Koliko košta duša, Đavole?

U vremenu u kojem živimo, mnogi kažu da se sve meri novcem i sve je na prodaju! Svakodnevo se čuje – od nečega mora da se živi! Nešto ili neko zavređuje pažnju drugih samo u meri koliko, sa tim...

 (foto: )
Memorijalni turnir Pre 10 sati

"Sećanje na Milana Koraća ne bledi"

Učenici, odbojkaši, odbojkašice i poštovaoci lika i dela Milana Koraća, okupiće se u Petoj školi, u četvrtak, 12. juna. Memorijalni turnir pod nazivom "Susreti generacije" biće održana od 17.00...  · 1 komentar