Biblioteka Gimnazije (foto: Đorđe Đoković)
Biblioteka Gimnazije (foto: Đorđe Đoković)
14.09.2022, 08:44

Zdušna podrška poučnom tekstu Ivane Mitrović "Apoteka-Biblioteka"

č: | fb:

Ovaj divni tekst Ivane Mitrović "Apoteka-Biblioteka" je možda putokaz za sve mame i tate, ali i za učitelje, nastavnike, a ponajviše za naše prosvetne vlasti.

 

Kompjuterska revolucija je sigurno napravila čudo i u obrazovanju, i elektronske knjige će, verovatno, vrlo brzo moći da zamene klasične, ali ništa neće moći da zameni proces koji se zove ČITANJE i procese koji uz čitanje idu (misaono promišljanje, maštanje, duhovno uživanje ...).

 

U vaspitanju mladih mnogo je zahteva za razvijanje raznih oblika kulture: jezička, komunikacijska, ekološka, saobraćajna, zdravstvena, fizička, likovna, muzička, kultura ponašanja ... I mogao bih još dugo da nabrajam, a i ovo nabrajanje sam započeo samo da bih kao verovatno najvažniju naveo ČITALAČKU KULTURU, jer mi se čini da iz nje sve ostalo proističe.

 

Poznato je da sam ja matematičar i da sam napisao silne matematičke knjige i mnogima će zato biti čudno zašto pišem o čitalačkoj, a ne o matematičkoj kulturi, koja je takođe važan faktor opšte kulture. Ali nije poznato da me je moja majka – učiteljica Olga Andrić - veliki ljubitelj književnosti upućivala (ponekad i prinudom) na knjige i čitanje od prvog dana kada sam upoznao te divne simbole koji su zovu slova. Školsku lektiru za osnovnu školu pročitao sam do svoje desete godine, a kasnije, kada mi je čitanje knjiga postala veoma lepa navika pažljivo je birala i preporučivala šta treba dalje da čitam.

 

U osnovnoj školi tu strast za čitanjem su podržavali ljudi koji su mi predavali maternji jezik (nenadmašni učitelj Dušan Jović i sjajne nastavnice Nada Ranđić i Vera Vojković). U Valjevskoj gimnaziji u divni svet književnosti nas je uvodila nezaboravna profesorka Nada Simić Ilić – žena neverovatne kulture koja je na sebi svojstven način povezivala književnost, slikarstvo, muziku, istoriju..., i ukazivala ne samo na estetske vrednosti onoga što čitamo, već i na filozofske, psihološke i sociološke aspekte književnih dela.

 

Bilo me je sramota da nešto od preporučene literature ne pročitam, jer bi me to diskvalifikovalo u veoma žučnim, ali plodotvornim debatama koje smo vodili oko književnih dela i likova koji su se u njima pojavljivali.

 

Sve ovo pišem, ne da bih se hvalio svojom čitalačkom kulturom (koja se kasnije prelila u strast prema matematičkoj i pedagoškoj literaturi), već da bih na ličnom primeru ukazao da je za razvoj čitalačke kulture mladog čoveka neophodan produktivan trougao DETE – RODITELJ – UČITELJ, koji mi se uostalom čini da je odlučujući i u formiranju svakog od pomenutih oblika kulture.

 

Vreme u kome živimo, nažalost polako razara tu siguran sam dobitničku kombinaciju. Na roditeljima i prosvetnim radnicima, a naročito na ljudima koji u Srbiji vode kulturu i obrazovanje, je da čitanje spasu od dalje erozije, što je težak, ali veoma lep i zahvalan zadatak, i što je naravno moguće (kao svetao primer navodim saradnju koju na tom planu neguju Valjevska, Karlovačka i Filološka gimnazija).

 

Hvala Ivani Mitrović za napisani tekst, jer je on poučan i inspirativan i za roditelje i za vaspitače. Hvala i Dariji i Đorđu za fotografiju biblioteke Valjevske gimnazije. Ta biblioteka je nešto čega se s razlogom ponosim, jer sam poslednje dane svog boravka u Valjevskoj gimnaziji (zajedno sa saradnicima) posvetio njenom opremanju i uređenju. Ta fotografija govori da je devojčica – junakinja divne priče, bila u pravu, jer biblioteke su zaista apoteke za neznanje, neinformisanost, glupost i sve ono što krasi populaciju koja živi u uverenju velike pameti, a svoje znanje i argumente crpi iz interneta (na kome ima svašta), medija i društvenih mreža.

Svaki komentar će pregledati urednik Kolubarskih.rs pre objavljivanja na sajtu

4 komentara

  1. Predrag Savić, 16.09.2022 u 04:28

    Bojim se da od erozije nije više dovoljno spašavati samo čitanje. Ona je zahvatila čitav sistem obrazovanja koji se polako pretvara u mašinu za izdavanje diploma umesto da bude podloga za razvoj slobodne ličnosti. Pritom mislim na ljude koji će učiti da misle svojom glavom, umesto da papagajski ponavljaju poruke iz masovnih medija koji nameću sasvim drugi obrazac ponašanja.

  2. Borivoj Mitrovic, 15.09.2022 u 18:58

    Divim se autoru ove price i osecam se srecnim i radosnim kada je citam, jer mislim da je ovo primer lepog vaspitanja mališana koji tek stupaju u zivot.

  3. Biblioteke i apoteke, 14.09.2022 u 14:52

    U vreme o kome Voja divani u Valjevu je bilo više biblioteka nego apoteka. Bukvalno. Bile su dve ili eventualno tri apoteke koje su radile na smenu. Samo je jedna bila "dežurna". Bila je Matična biblioteka, Dečja biblioteka, biblioteka u Domu Milovana Glišića, biblioteke su bile u svakoj osnovnoj i srednjoj školi. Bilo je biblioteka i po "radnim organizacijama". ( O izumrlim seoskim bibliotekama da ne trošimo reči.) U toj jednoj dežurnoj apoteci nije bilo gužve, a u bibliotekama se čekalo na red za knjigu. Danas je priča drugačija. Apoteka ima više nego prodavnica namirnica i u svima je red. Biblioteke su spale na dva, tri slova. (Svaka čast izuzetcima kakva je gimnazijska biblioteka.) U većini škola su manje više formalne i služe sa uhlebljenje podobnih. Biće zaista čudo nevidjeno ako se sa terapije tabletama vratimo kulturi čitanja. Voleo bih da to dočekam.

  4. Мила, 14.09.2022 u 13:10

    Izdavači su ubacili odlomke iz lektira u čitanke, i nedostaje ono da se dete malo potrudi da pronadje lektiru. Sve im je servirano. Učitelji i nastavnici ne insistiraju više na čitanju lektire da im ne bi uticajni roditelj preko direktora uvrnuo ruku ! Kod nas se znalo, preko raspusta se čita. Sve ostaje na tome da li će dete u krugu porodice steći tu naviku. Ukoliko se u kuću ne neguje kultura čitanja, dete će ostati po tom pitanju hendikepirano. Ipak iza svakog mladog bića treba da stoji država i njene institucije koje će dete uvoditi u civilizacijske tekovine, onda kada roditelji to ne urade.

Aktuelno

Predstavljanje Blagodara (foto: Miroslava Kojić)
U dvorištu Srednje škole "Hiljadutrista kaplara" Pre 6 sati 38 minuta

Blagodarili školovanje duše

Bio jedan hrast, u dvorištu ljiške Gimnazije. Državne realne, potom u dvorištu osnovne škole, pa u dvorištu Gimnazije, a danas Srednje škole "Hiljadu trista kaplara". Tog hrasta više nema, a na...

Gradilište (foto: Kolubarske.rs)
Saopštenje Pre 8 sati 19 minuta

Obustavljen saobraćaj u Ulici cara Lazara

Za vreme izvođenja radova na izgradnji stambeno-poslovnog objekta u Ulici cara Lazara, od raskrsnice sa Dušanovom do raskrsnice sa Radničkom ulicom, do 5. juna će biti obustavljen saobraćaj u...