Apelacioni sud (foto: www.bg.ap.sud.rs)
Apelacioni sud (foto: www.bg.ap.sud.rs)
20.09.2022, 07:21

Odgovor na žalbu na rešenje o rehabilitaciji Nikole Kalabića

č: | fb:

"Tokom celokupnog dokaznog postupka jasno je utvrđeno da ne postoji bilo kakva odluka nadležnog suda ili drugog relevantnog organa kojom je Nikola Kalabić proglašen za ratnog zločinca...", navodi advokat Goran Branković u odgovoru na žalbu Višeg javnog tužilaštva u Valjevu na rešenje o rehabilitaciji nekadašnjeg komandanta Kraljeve Gorske garde Jugoslovenske vojske u otadžbini koje je početkom jula ove godine doneo Viši sud u Valjevu, sudija dr Dragan Obradović, piše Politika.

 

Podsećanja radi, na to rešenje Više javno tužilaštvo uložilo je žalbu Apelacionom sudu u Beogradu u kojoj, pored ostalog, stoji da je nesumnjivo tokom postupka utvrđeno da je odlukama Državne komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača Nikola Kalabić proglašen za ratnog zločinca, a ta lica nemaju pravo na rehabilitaciju...

 

Advokat Branković, kao punomoćnik Valjevke Vesne Kalabić, Nikoline unuke koja je pre više od deset godina podnela zahtev za rehabilitaciju svog dede, u odgovoru na žalbu konstatuje da, na osnovu saslušanja svedoka istoričara, smatra da su "ispunjeni uslovi propisani članom 2 stav 3 Zakona o rehabilitaciji, zapravo da je utvrđeno da se pok. Nikola Kalabivć ne može smatrati licem koje je izvršilo odnosno učestvovalo u izvršenju ratnih zločina".

 

Branković je izneo stav da odluke Državne komisije zbog svoje proizvoljnosti, odsustva konkretnih dokaza, izrečenih a priori optužbi kao odmazde nad poraženim snagama u građanskom ratu, ni u kom slučaju ne mogu biti osnov za proglašenje Kalabića za ratnog zločinca. Povodom navoda da je Državna komisija bila formirana 1943. godine na zasedanju AVNOJ-a, kao najvišeg organa vlasti države koja je tada bila priznata od strane relevantnih međunarodnih faktora, Branković ističe da je jedina međunarodno priznata država u to vreme bila Kraljevina Jugoslavija.

 

On za odluke Državne komisije kaže da su "odluke jedne ilegalne partije u Kraljevini i zato nemaju nikakvu pravnu snagu", a za Demokratsku Federativnu Jugoslaviju koja se u žalbi pominje ukazuje da je ustanovljena tek posle Trećeg zasedanja AVNOJ-a krajem novembra 1945. godine. Takva Državna komisija nije mogla imati nadležnost da donosi akta sa snagom pravosnažne presude, završni akt koji je ona donosila nosio je naziv odluka, a ne presuda, njene odluke nisu sadržavale nikakve odredbe o kazni, ističe Branković i ocenjuje da se lako može utvrditi da "kao što Državna komisija nije bila sud koji je meritorno presuđivao, tako ni njene odluke ni u trenutku donošenja, a ni kasnije, nisu imale ni formu, ni karakter, pa ni snagu pravosnažne presude".

 

Povodom dovođenja Nikole Kalabića u vezu sa zločinom u selu Drugovac krajem aprila 1944. godine, Branković konstatuje da Kalabić fizički nije bio prisutan na tom mestu u to vreme, da nema njegove naredbe o delovanju nakon završenih vojnih sukoba, da nema komandne odgovornosti jer je ona definisana tek 1949. godine Ženevskim konvencijama i dopunskim protokolima, da su njegove jedinice zbog teritorijalne nadležnosti stavljene na raspolaganje Smederevskom korpusu kojim je komandovao Živan Lazović... Nikola Kalabić se ni na koji način ne može povezati sa događajima u Drugovcu niti biti odgovoran za njih, zaključuje Branković.

 

U odgovoru na navode iz žalbe o "kvislinškom i kolaboracionističkom karakteru Kraljevske gorske garde kojom je komandovao Nikola Kalabić", koji su argumentovani potpisivanjem sporazuma sa okupatorom krajem novembra 1943, Branković navodi da taj sporazum tokom desetogodišnjeg postupka po zahtevu za rehabilitaciju niko nikada nije video, niti je izveden kao dokaz, a ako i postoji ne zna se ko ga je potpisao... "U krajnjoj liniji, treba istaći da ne postoji niti jedan dokument u pedantnoj nemačkoj evidenciji koji bi potvrdio postojanje ovih navodnih sporazuma Nikole Kalabića sa okupatorom", tvrdi Branković.

 

Svoj odgovor na žalbu on zaključuje molbom Apelacionom sudu Beogradu da na zahtev za rehabilitaciju Nikole Kalabića gleda isključivo kao na "pravno pitanje, a ne političko, bez obzira na populističke izjave pojedinih predstavnika izvršne vlasti i onu bruku koja se desila od septembra 2017. do maja 2018. godine kada je prethodno prvostepeno rešenje na krajnje diskutabilan način ukinuto", piše Politika.

Aktuelno